Naslovnica Naši mučenici...

Povijest župe

   1. SAMOSTALNA KAPELANIJA

Župa Presnače osnovana je u jesen 1972. kao samostalna kapelanija odvajanjem od župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci. Odvojena su sljedeća sela: Bosanska Vrbanja, Debeljaci, Presnače, Čelinac i nekoliko ulica na rubu grada Banje Luke. Pastoralna skrb povjerena je vlč. Filipu Lukendi.

Vlč. Filip smjestio se u kući Mije Blaževića i tu je u jednoj sobici organizirao župni ured i svoj stan. Grobljanske kapelice u Debeljacima i Presnačama služile su u to vrijeme kao bogoslužni prostor.

   2. PRVA „CRKVA“ I ŽUPNI STAN

Zemljište za buduću crkvu i župni stan darovala je obitelj Gazić.

Vlč. Filip Lukenda kupio je drvenu baraku i pretvorio je u bogoslužni prostor.

Godine 1975. sagradio je župni stan i u nj se preselio. Iste godine u župu su došle sestre Milosrdnice, koje su se uključile u pastoral i vođenje kućanstva.

   3. KAPELANIJA POSTAJE ŽUPA

Biskupovim dekretom samostalna kapelanija Presnače proglašena je 29.11.1977. župom. Prvim  župnikom imenovan je vlč. Filip Lukenda.

   4. GRADNJA ŽUPNE CRKVE I POSVETA

Gotovo tri godine trajala je borba oko dobivanje građevinske dozvole za gradnju župne crkve. Napokon, 1979. započela je gradnja, koja je trajala tri godine. Uz crkvu je sagrađen i zvonik.

Biskup Alfred Pichler posvetio je novosagrađenu crkvu 1.10.1982. Posvećena je Sv. Maloj Tereziji, čije je relikvije župnik pribavio iz Francuske.

Crkva u Presnačama imala je i orgulje, koje su 17.2.1985. svečano blagoslovljene i kolaudirane.

   5. BISKUPIJSKO SVETIŠTE U PRESNAČAMA

Župna crkva u Presnačama proglašena je 1.10.1985. biskupijskim svetištem Sv. Male Terezije. Sv. misu tom prigodom predvodio je zagrebački nadbiskup metropolit Franjo kardinal Kuharić.

   6. SVETIŠTE U PRESNAČAMA – ŽARIŠTE DUHOVNOG ŽIVOTA

Vlč. Filip Lukenda nastojao je u presnačkom svetištu stvoriti jako središte duhovnog života. Uveo je pobožnost u čast Sv. Maloj Tereziji koju je nazvao „Velika devetnica“. Obavljala se svakog prvog dana u prvih devet mjeseci u godini. Ovaj oblik pobožnosti prisutan je i danas u svetištu.

Priređivao je u svetištu različite misijske susrete. Od 31.7. do 2.8.1990. priredio je susret susret hrvatskih misionara i misionarki iz cijelog svijeta. Te godine organizirao je i prvo veliko misijsko hodočašće za vjernike iz cijele tadašnje države Jugoslavije. Slavlje je predvodio kardinal Kuharić.

Župnik Lukenda izdao je 1990. u suradnji s biskupom Pichlerom molitvenik u čast Sv. Male Terezije naslovljen „Kiša nebeskih ruža“, koji je ubrzo raspačan, pa je već sljedeće godine tiskano novo, dopunjeno izdanje. Treće izdanje spriječio je rat.

   7. STRADANJE ŽUPNIKA FILIPA I SESTRE CECILIJE

U noći 12.5. 1995. godine spaljena je župna kuća u Presnačama. U njoj su izgorjeli vlč. Filip Lukenda, župnik i s. Cecilija Grgić, katehistica. Crkva i zvonik miniranjem su potpuno razrušeni.

Vlč. Filip i s. Cecilija pokopani su 14.5. na groblju sv. Marka u Banjoj Luci.

   8. STRADANJE ŽUPE

Kao i drugi katolici banjolučkog kraja, i presnački župljani počeli su napuštati svoj zavičaj već početkom rata u BiH, 1992. godine. Naime, planeri „etničkog čišćenja“ nisu dopuštali opstanak (i ostanak) nikomu tko nije „njihov“. Ipak, nakon okrutnog ubojstva župnika Lukende i s. Cecilije došlo je do masovnog izgona katolika. Od predratnih 1900 vjernika, ostalo ih je u župi stotinjak.

Pastoralnu brigu o njima preuzeo je dr. Karlo Višaticki, župnik u Budžaku. Pomagao mu je i vlč. Vladimir Gujić, njegov župni vikar.

Vlč. Ivica Grgić preuzeo je župu 1.10.1997. i upravljao njome nepunu godinu dana.

   9. OBNOVITELJ SVETIŠTA – VLČ. ZVONKO BREZOVSKI

Vlč. Zvonko Brezovski preuzeo je upravu župe 1.9.1998. godine. Obnovio je vjeronaučnu dvoranu i u njoj okupljao zajednicu na liturgiju. Također je obnovio župnu kuću i preselio među svoje župljane. U župnoj kući uredio je spomen-sobu u kojoj su pronađena izgorjela tijela vlč. Filipa i s. Cecilije.

Zajedno sa svojim župljanima započeo je raščišćavanje ruševina župne crkve i izgradnju nove, koju je projektirao pok. Danilo Fürst, slovenski arhitekt. Zvonik je projektirala Ana Maria Luise, arhitektica iz Graza.

Uz  pomoć dobročinitelja, te veliki osobni trud i rad, župnik Brezovski uspio je ovo veliko djelo dovesti do kraja. Crkva je posvećena 1.10.2005. godine.

Župnik Brezovski uspijevao je, unatoč velikim naporima vezanim uz gradnju, raditi i na obnovi svetišta prihvaćajući hodočasnike i brojne dobronamjernike koji su tih godina dolazili sa svih strana svijeta u Presnače.

Njegove osobne zasluge za obnovu svetišta, ali i brojnih kuća u župi, nemjerljive su i zaslužuju trajnu zahvalnost svih župljana Presnača.

Svakako, zahvalnost duguju i sestrama Benediktinkama Bezgrješnog Srca Marijina iz Austrije. To su s. Gottlieba Ebenhofer i s. Hildburg Radinger, koje su se nakon završene misije u Presnačama vratile u Austriju.

   10. SADAŠNJI ŽUPNIK

Odlaskom na postdiplomski studij u Rim obnovitelja svetišta vlč. Brezovskog, župom upravlja mons. Ivica Božinović, ekonom biskupije i ravnatelj KŠC-a u Banjoj Luci.

On biva 1.10.2006. imenovan župnikom i čuvarom svetišta u Presnačama i nastanjuje se u župi.

   11. KAPELICE U ŽUPI

Kapelica u Čelincu blagoslovljena je 8.6.1991. i posvećena Prečistom Srcu Marijinu. Nažalost, u kolovozu 1992. srušena je miniranjem.

U Čelincu postoji i Gospina kapelica koju je oko 1900. godine dala izgraditi obitelj Brandl.

Kapelica u Debeljacima posvećena je sv. Jakovu.

Kapelica u Rebrovcu posvećena je sv. Joakimu i Ani. Tu je od starine bilo svetište sv. Ane, u kojem su se okupljali njezini štovatelji iz banjolučkog i kotorvaroškog kraja.

U Debeljacima i Rebrovcu održavaju se i danas bogoslužja nekoliko puta u godini: sv. Jakov, sv. Ana, blagoslovi polja, Svi Sveti i Dušni dan.